PIVO

 

PIVO

 ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst

 Pivo, u nekim krajevima i piva, je alkoholno piće dobijeno nepotpunim vrenjem vodenog ekstrakta ječmenog (rjeđe pšeničnog) slada uz dodatak hmelja.

Smatra se jednim od najstarijih alkoholnih pića u povijesti.
Voda je glavni dio napitka. Slad se dobija od žitarica, najčešće od ječma i daje pivu sastojke o kojem ovisi punoća okusa i koncentracija osnovnog ekstrata piva.
Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje.
Pivo je potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod, pa se s pravom smatra "tekućom hranom".
 
Povijest
Pivo je jedno od najpopularnijih alkoholnih pića. Tijekom 1985. ekipa Škotskog narodnog muzeja iz Edinbourgha iskopala je u Rimu, na jednom od hebridskih otoka, posudu od terakote s nepoznatim sastojcima, iz neolitskog doba. Analizom tog nalaza dobijen je napitak za pivo, koje se dobijalo od zobiječmameda i paprati. Ovo piće, za koje mnogi tvrde da je zapravo jelo, koristilo se već u pretpovijesnom razdoblju. Proizvodili su ga KeltiGermaniSlaveni i Skiti. Proizvodilo se od ječma, pšenicezobi i heljde, a mnogi stari narodi dodavali su mu razne začine i med. Današnji glavni sastojak, hmelj, počeo se koristiti tek u 13. stoljeću. Pivopijska središta u starom vijeku bila su u ArmenijiMezopotamiji i Egiptu. Odatle su pivo kasnije preuzeli Grci i Rimljani.

Sastav piva
Sastojci su: vodaetanolugljični dioksid i neprovreli dio ekstrakta (suhe tvari) slada. Ovisno o vrsti piva, udio alkohola  može biti različit, tj. manji od 3% kod "bezalkoholnih" piva i veći od 8% kod ječmenih vina. Lager piva sadrže do 0,5% ugljičnog dioksida, koji mu daje svježinu, te bitno utječe na pjenušavost. Stabilnost pjene ovisi o koncentraciji i kemijskom sastava neprevrelog dijela ekstrakta, pa se piva s više ekstrakta mahom jače pjene.

Temperatura piva 
Različiti proizvođači piva preporučuju optimalne temperature na kojima se piju njihova piva. Međutim, ovisno o vrsti, podvrsti i o sastojcima piva, mogu se dosta točno odrediti temperature na kojima pivo daje najbolju kvalitetu. Na primjer, pilsneri se služe na dosta niskim temperaturama, oko 0°C, dok većina britanskih aleova, portera i stouta na temperaturama podruma ("British Cellar Temperature"), od 5°C do 11°C, neki i do 13°C.
Temperatura dosta utječe na okus piva. Što je hladnije, manja je i količina ugljičnog dioksida, samim tim manje je izražen okus i miris piva. Hladnije pivo utječe i na to da receptori okusa i mirisa u ustima i nosu izgube osjetljivost. Temperature na kojima se služe glavne vrste piva su:

§  Pilsneri na 0°C

§  Lageri od 5°C do 9°C

§  Aleovi od 7°C do 11°C

§  Stouti od 8°C do 13°C

§  Stari aleovi na sobnoj temperaturi

ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst  

Čaše iz kojih se pije pivo 
Da bi pivo, dok se pije, duže vrijeme zadržalo svoju kvalitetu, odnosno temperaturu koja je optimalna za određenu vrstu, najpogodnije su čaše koje imaju debelo staklo. Takva čaša služi kao izolator od vanjske temperature. Zbog toga su krigle vrlo popularne, jer imaju debelo staklo i vrlo dugo mogu održati optimalnu temperaturu. Osim krigla koriste se i čaše sa "stalkom" jer sprječavaju da ruka koja drži čašu, grije pivo. Takve čaše se hvataju za stalak, a ne za tijelo. U svakom slučaju, i krigla i čaša moraju biti dovoljno velike da može stati cijelo pivo iz boce, skupa s pjenom. Mnogi ne vole pjenu tako da pivo ulijevaju duž brida čaše. Pjena je posebno važna i osobito utječe na opći dojam o nekom pivu. Onemogućuje zagrijavanje piva i nalazi se kao izolator između piva i vanjske okoline, te pivu daje neophodnu gorčinu, okus pivskog kvasca i miris.

Važan je i oblik čaše koji mora biti prilagođen vrsti piva. Pijete li "lager" pivo, koje se pije brzo i ima manji postotak alkohola, ono se toči u kruškoliku čašu bez dugačke nogice. Kako se brzo pije, ono se ne stigne zgrijati. Nasuprot tome, posebna, sortna piva toče se u čaše tipa pehara, s dužom nogicom. Ona su, naime, jača, polako se pijuckaju jer sadrže veći postotak alkohola, a duža nogica omogućuje da ne zagrijavamo pivo držeći rukom čašu.
Danas se pivske čaše izrađuju isključivo od stakla. Ranije se pivo pilo iz volovskih rogova, iz pehara od metala ili kamena, iz posuda koje su pravljene od drvenih daščica ili od drveta na neki drugi način, i najčešće od terakote. Krigle su, u to vrijeme, često imale poklopac koji je štitio pivo od muha, koje su se rojile u pivnicama.

Pivo u zakonu 
Pivo se našlo i u prvom pisanom zakoniku na svijetu - Hamurabijevom zakoniku (uklesanom klinopisom na stupu od crnog diurita (vrsta kamena vulkanskog porijekla). Hamurabi, babilonski kralj (1729.- 1686. p.n.e.) kaže:"Pivo ne smije sadržavati previše vode i ne smije se prodavati po previsokoj cijeni."
Zna se da je tada pivo bila jedna od svakodnevnih potreba kako bi se ugasila žeđ, a i zbog njegove energetske vrijednosti. Kopači kanala i muškarci zaposleni u polju dobijali su dnevno do pet litara piva, a žene koje su obavljale teže fizičke poslove dvije do tri litre.

Degustacija 

1.     Prostor u kojem ćete degustirati pivo treba biti dovoljno osvijetljen kako biste ocijenili bistrinu i boju piva. Do vas ne bi smjeli dopirati nikakvi drugi mirisi.

2.     Čaša u koju se toči pivo mora biti savršeno čista, bez ogrebotina i dovoljno velika da u nju stane i vaš nos dok ispijate gutljaj tekućine. Na taj ćete način najbolje osjetiti i miris piva.

3.     Prije degustacije piva ne jedite jako začinjenu i masnu hranu. Također, ne koristite parfemruž za usne i druge kozmetičke preparate.

4.     Prije otvaranja, provjerite rok trajanja piva, kao i ima li u boci taloga.

5.     Osjetite bocu! Naravno, pivo mora biti hladno, ali ni tu nije dobro pretjerivati. Idealna temperatura za pivo kreće se između 22-25 stupnja Celzija. Zaboravite predrasude o "ledenom pivu" jer na preniskoj temperaturi nećete osjetiti aromu piva.

6.     Kada otvarate bocu obratite pažnju na količinu pjene i kako reagira ugljični dioksid prilikom otvaranja čepa.

7.     Kada točite pivo samo ga pustite da klizne niz unutrašnjost čaše. Tek kad ste ispunili otprilike dvije trećine čaše možete ispraviti bocu kako biste na kraju dobili i pjenu. Uz pivo uvijek mora ići i pjena, a pjena se mora uzdizati i preko ruba čaše.

8.     Kad ste pivo natočili u čašu smjesta ispitajte miris (slično kao i kod vina). Naime, mnogi aromatični sastojci piva ispare vrlo brzo u dodiru sa zrakom. Osjećate li aromu slada? Vuče li na limun, cvijeće ili na svježe pokošenu travu?

9.     Zatim otpijte jedan veći gutljaj. Za razliku od vina, pivo se ispija u većim gutljajima i usna šupljina mora biti puna. Osjetite i usporedite odnos između temperature, arome i stupnja zapjenjenosti.

10.Nikad ne mućkajte pivo u ustima! Samo pustite da klizne kroz grlo. Pokušajte usporediti odnos temperature, arome i stupnja zapjenjenosti prije i poslije gutljaja. Pričekajte petnaestak sekundi i ponovo pokušajte odrediti okus piva nakon gutljaja. Da li je sladak ili suh? Zadržava li se u ustima ili brzo nestane?

11.Još jedanput pomirišite pivo. Neke arome dolaze do izražaja minutu do dvije nakon otvaranja boce. Zatim ponovno otpijte jedan dobar gutljaj i uporedite rezultate s onima na početku testa.

12.Kako biste "očistili" svoja osjetila koja sudjeluju u testiranju piva, dovoljni su nezasoljeni krekeri ili običan kruh.

IZREKE O PIVU
Pivo, ako se pije umjereno, ublažava temperament, bodri duh i pomaže zdravlju.
(Thomas Jefferson, američki predsjednik)

U vinu je mudrost, u pivu je snaga, u vodi je bakterija.
(Njemačka izreka)

Blagoslovljena je majka koja rodi pivara.
(Češka poslovica)

Malo piva je božanska medicina.
(Paracelzus, švicarski liječnik)

Dajte narodu dovoljno piva, dobrog i jeftinog piva, i neće biti nikakve revolucije.
(Viktorija, engleska kraljica)

Bolje malo pivo nego veliko hvala.
(Aforizam)

Potrebno je pivo da biste cijenili žeđ.
(Njemačka)

Alkohol ne rješava probleme. S druge strane, ne rješava ih ni mlijeko.
(Nepoznati autor)

Pivo dolazi na svijet zahvaljujući ljudskom znoju i božjoj ljubavi.
(Sveti Arnold, zaštitnik pivara)

Dajem svu svoju slavu za vrč piva i sigurnost.
(Shakespeare, Henrik IV)

Bierbrauer Bauer braut braunes Bier, braunes Bier braut Bierbrauer Bauer.
(Njemačka jezikolomka)

24 sata u danu, 24 piva u gajbi. Koincidencija? Mislim da nije.
(Steven Wright)

Kad se pivo pjeni, narod zaboravlja probleme.
(The Peoples Daily, Kina)

Onaj tko pije pivo dobro spava.
Onaj tko dobro spava ne može griješiti.
Onaj tko ne griješi ide u nebo.
Amen.
(Nepoznati njemački redovnik)

Rezultat dvaju monologa u pivnici ne mora biti dijalog.
(Murphyjev zakonik, De Neverov zakon o monolozima u pivnici)

Kad se nakon tri mjeseca organiziraju tri pivske manifestacije, sigurno se održavaju isti dan.
(Murphyjev zakonik, Johnsonov drugi zakon)

Hvala Bogu, život je gorak.
(Reklamni slogan pivovare Radegast)

Ako u riječi STRAST zamijenite četiri slova, a dva izbacite, dobit ćete riječ PIVO.
(Aforizam)

Žeđ je gora od nostalgije.
(Natpis u pivnici Hofbräuhaus am Platzl u Münchenu)

Da Bog nije htio da pijemo pivo, ne bi nam dao trbuh.
(Narodna izreka)

Past će svaka vlada koja podigne cijenu piva.
(Češka izreka)

ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst  

PIVSKI PODMETAČI
Do godine 1920., dok su se ručno stavljali pod prešu, podmetači su bili četvrtasti i isključivo jednobojni, obično tamnocrveni ili tamnozeleni. Kasnije se sve više počeo koristiti četverobojni tisak. Danas podmetač nije samo podloška za skupljanje viška pjene koja istječe iz vrča, nego i medij za prenošenje raznih poruka. Uz četvrtaste i okrugle podmetače danas susrećemo i trokutaste ili osmerokutne, ili u obliku pivskog čepa, djeteline, državnih granica ili bilo čega drugog. Najčešće se na njima tiskaju znak i ime pivovare, reklamna slika ili tekst, ali postoje i podmetači s društvenim igrama za kraćenje vremena, s citatima o pivu, reprodukcijama crteža, slika ili fotografija. Podmetači prenose i političke stavove, najavljuju sportske manifestacije, koncerte ili nagradne igre. Rade se i u obliku razglednice koju možete poslati poštom, a na drugoj strani konobar upisuje koliko ste piva popili tijekom večeri. Do šezdesetih godina prošlog stoljeća podmetači su se izrađivali od višeslojne ljepenke, debljine dva i pol do četiri milimetra. Danas se koristi jednoslojna ljepenka od drvene kaše, a debljina iznosi do milimetra i pol, a težina pet do deset grama. Standardni promjer podmetača je jedanaest centimetara.

Povijest podmetača za pivo počela se pisati u Njemačkoj, i izvorno to uopće nije bio podmetač, nego poklopac, pa se i dan-danas tamo koristi izraz „bierdeckel" - dakle pokrivač (dekica) za pivo. Kako pokrivač, kad je to predmet namijenjen podmetanju pod pivski krigl, zapitat će se vjerojatno mnogi. O čemu se radi, objašnjava proizvođač pivskih podmetača Elmar Hofmann. „Da bismo to rasvijetlili moramo se vratiti nazad u 19. stoljeće," kaže on. „Pivski vrčevi fine gospode bili su opremljeni limenim poklopcem, dok su njihovi skromniji suvremenici koristili vrčeve bez poklopca, takozvani „krügel" odnosno - krigl. Žeđ se najčešće tažila na otvorenom prostoru, u vrtnim pivnicama („biergaten"), a muhe su i tada bile jednako dosadne i nezasitne kao i danas. Da pivopijama u njihove vrčeve ne bi padali insekti ili lišće, stavljali su na njih male pustene dekice. U bavarskoj je izraz „bierfilz" (pivski pust) za podmetač za pivo također još uvijek veoma frekventan.

Prvi kartonski podmetač, prešan od drvene kaše 1880. godine izrađen je u Drezdenu u radionici za proizvodnju papira Roberta Sputha. Kašu je nalijevao u odgovarajuće kalupe i ostavljao preko noći da se stvrdne. Brzo se pokazalo da te papirnate placke odlično upijaju pjenu koja iscuri preko ruba krigle. Prapodmetači su najčešće bili obojeni tamnocrvenom ili tamnozelenom bojom i nisu bili baš higijenski. Uglavnom su bili vlažni, puni bakterija i neugodno su zaudarali. 

Od tog vremena potječu i dimenzije podmetača - promjer od 107 milimetara. Zvuči nevjerojatno, no čak 40 posto svjetske produkcije pivskih podmetača otpada na dolinu Murgtal u podnožju njemačke planine Schwarzwald. Izvjesni Casimir Otto tu je 1903. godine razvio proizvodnju pivskih podmetača u velikom stilu. Mala tvorničica koja je izvorno proizvodila željezničke pragove i telegrafske bandere danas izbaci oko deset milijuna pivskih podmetača na dan. Godišnje je to 1,4 milijardi. Tvrtka se zove Katz International Coasters i neprikosnoveniji  je broj jedan u industriji ove nenadoknadive ugostiteljske pomoćne stvarčice. Godišnji prihod tvornice je 24 milijuna eura, od čega čak 80 % otpada na izvoz.

Najbolja sirovina za proizvodnju pivskih podmetača je svježa smrekovina. Navodno ima duga vlakna i odlikuje se najvećom moći upijanja. Stabla odabranih smreka se samelju i zamiješaju u kašu, iz koje se potom ispušta voda.

Već odavno pivski se podmetači uspješno koriste kao medij za prenošenje svakojakih poruka, ne samo reklamnih za matične pivovare. Kao prostor za promidžbu koriste ih i političke stranke, radio stanice, kina, poduzeća svih profila. Također već davno pivski podmetači nisu isključivo okrugli i četvrtasti. Tu nema nikakvih pravila, pa tako australski pivski gigant Foster ima podmetač u obliku Australije, Beck's u obliku božićnog drvca, a Zwettler u obliku pivskog čepa. Društvo u birtiji zna podmetačima igrat razne društvene igre, uključujući i mlin, ili pak slagati puzzle. Podmetači su čest predmet skupljanja, pa se izdavači trude da budu što raznovrsniji, šareniji i originalniji.
(Izvor: Gastronews.cz)

ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst

LIKOVNI POSTAV IZLOŽBE:

MORANA ROŽMAN

SURADNICI NA PROJEKTU (posudba izložaka):

HRVOJE CVITANOVIĆ

TOMISLAV PAVLETIĆ – ČLIBI

ALEN PAJTAK

VESNA HORVAT

TIN ROŽMAN

ANTON ROSANDIĆ