LJETO NA KORANI

LJETO NA KORANI

 ilustracija uz tekst ilustracija uz tekst ilustracija uz tekst ilustracija uz tekst

 ilustracija uz tekst ilustracija uz tekst ilustracija uz tekst ilustracija uz tekst

 ilustracija uz tekst ilustracija uz tekst ilustracija uz tekst ilustracija uz tekst

ilustracija uz tekst ilustracija uz tekst ilustracija uz tekst ilustracija uz tekst

FOGINOVO KUPALIŠTE

ilustracija uz tekst

 

Korana je nekad bila rijeka na kraju grada do koje se dolazilo unajmljujući kočiju za prijevoz. To udaljeno kupalište, danas je praktički u centru grada, a revitalizacijom postaje opet okupljalište Karlovčana i njegovih gostiju.

Cijela rivijera na Korani imala je kroz povijest mnoštvo kupališta, od malih lokalnih, do velikih gradskih. Kupalište ispod lječilišta postavljeno na pontone imalo je kabine, odvojene bazene za muškarce i žene, ali i zgradu za toplo kupanje po Kneippovoj metodi. Ljekovitost Korane davno je dokazana, danas o tome mogu svjedočiti svi nekadašnji klinci koji su razbijena koljena liječili u Korani, a voda Korane i danas ima ljekoviti sastav kao i nekada.

Foginovo kupalište pojam je koji niti jednom Karlovčanu ne treba posebno objašnjavati. To je jednostavno oduvijek karlovačka ljetna špica.

ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst

Ideja o uređenju kupališta na Korani, rodila se u glavi Dragutina Fogine mlađeg, sina poznatog tiskara i knjigoveže Dragutina Fogine starijeg, jedne izuzetno hladne zime na prijelazu 1928/29.g. Nakon kupnje zemljišta koje je bilo nedostupno zbog granja i šipraga, a dno Korane puno smeća i obraslo travom, Fogini je trebalo 3 - 4 godine da kupalište uredi i osposobi za prijem kupača. Uz pomoć vojske utvrdio je obalu i pilotirao je hrastovim stupovima, uredio start za plivače i okretište na suprotnoj obali, betonirao stepenice na nasipu, dno rijeke nasipao finim pijeskom izvađenim iz kanala na Korani uzvodno prema Turnju, sagradio 40-tak kabina na drvenim stupovima visine do 2,5 m kao zaštitu od poplavnih voda, postavio stolove za ping-pong, sagradio pristanište za čamce, otvorio restoran i pozvao ing. Stanka Bloudeka (konstruktora skijaške skakaonice na Planici) da izgradi skakaonicu za skokove u vodu. Zanimljiv je podatak da je tadašnja drvena skakaonica bila točno projektirana po takmičarskim standardima (današnja betonska to nije), a Fogina je imao dogovor s vlasnikom mlina na slapu, koji je zatvarao branu i podizao nivo Korane kako bi visina za skokove u vodu iznosila preciznih 10 m. Ulaznica za kupalište se naplaćivala, u početku je iznosila 1 dinar, a kasnije su uvedeni blokovi za mlijeko i sladoled ili sendvič, a kupanje je bilo besplatno. Jedan od najpoznatijih gostiju Foginovog kupališta bio je slavni Mirkec Vinski, poznat po svojim virtuoznim skokovima u vodu. Poznat kao rakovački zafrkant, njegovi skokovi uvijek su izazivali pažnju i smijeh, jer bi teatralnom najavom svog skoka pripremio gledatelje na profesionalni skok, ali mu je doskok u samu vodu redovito bio na trbuh ili leđa, pa bi često u vodu za njim skakali dečki spremni za spašavanje Mirkeca. Ipak, slavu skakaonice van grada, pronio je Bogomir Grilc, redovito trenirajući na njoj, osvojio je više prvenstva u tadašnjoj državi od 1922-1948. Osim Grilca, tu su trenirali i plivači koji su plivački sport podignuli na najvišu razinu koja nikada do sada nije dostignuta. Na drugoj strani Foginovog, u hladu su sjedili kartaši, kojima nije padalo na pamet mukotrpno plivanje ili prženje na suncu. Na kraju ljetne sezone njihov je ten bio još blijeđi nego na početku. Foginovo je iz godine u godinu bivalo sve popularnije, tu se znala naći cijela karlovačka elita, ali i ljubitelji sportova na vodi, plivanja i sunčanja, ili jednostavno svi koji su htjeli biti viđeni. Fogina je uspio dogovoriti s upravom želježnica u Zagrebu, da svake nedjelje vozi vlak kojim su na kupanje dolazili Zagrepčani, a dovozio ih je skoro do samog kupališta, industrijskom prugom do tvornice "Mustad" na Rakovcu.

RIJEČNO KINO

 

Na obali rijeke Korane u Karlovcu na Foginovom kupalištu postavljeni su veliko platno, projektor, klupe i luftići za gledanje filmova u sklopu dvotjednoga Riječnog kina. Projekt je pokrenula Marija Ratković u sklopu svog diplomskog rada na Odsjeku za produkciju Akademije dramske umjetnosti.

Riječno kino održava se pod sloganom "Luftić do luftića KINO“. Inicijalna ideja narasla je do središnjeg ljetnog zbivanja u Karlovcu i obogatila turističku ponudu grada te sadržaj događanja na Foginovom kupalištu.