DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST

Antisemitizam koji je prisutan u svijetu zadnja dva tisućljeća, nikome nije donio dobro. Zaboravljeno je da su tri najraširenije religije zapadnog svijeta rođene na Bliskom istoku i imaju iste korijene. Svaki napad na Židovstvo potresa sva tri stabla zajedničkog korijena, i rušenjem Starog zavjeta koje je temelj židovske vjere, srušeno bi bilo i cijelo kršćanstvo i islam. Niti jedna vjera na svijetu ne propagira nasilje,već ljubav i oprost. Zato je tužno gledati ekstremiste bilo koje vjere koji nakon svojih molitvi, odlaze u ratne pohode u ime vjere.

Demonizirati jednu vjeru i narod, danas je trend. Smetnuli smo s uma da živimo na vrlo vrlo maloj planeti... Glas koji prati Židove da su škrti, negativan je, dok su Škot i škrtost predmet viceva.Lihvarstvo kao sinonim Židova? U kapitalističkom svijetu to se zove biznis. Sve je to zavist,a zavist je smrtni grijeh.

Židovski je narod vrlo star narod, koji pamti stare Egipćane, Babilonce, Perzijance i Rimljane. U 1.st. pokušali su ih uništiti Rimljani u pohodu na Judeju,i od tada se cijeli svijet urotio protiv Židova, pokušavajući ih izbrisati s lica zemlje. U međuvremenu su svi koji su to pokušavali, zaboravili zašto i kako je sve to krenulo. Izgubilo je smisao, ako ga je ikada bilo...Ipak, Židovi su se pokazali žilavim narodom i održali se u, negostoljubivoj dijaspori, 2000 godina. To je narod koji je do sada dao 116 nobelovaca!

Povijest Židova u Karlovcu

Prvi doseljenici Židovi bili su siromašni i nisu imali kapital za gradnju kuća. Živjeli su kao podstanari. Bili su trgovci, pokućari i torbari. Prvi Židov kućevlasnik u Zvijezdi bio je Neufeld - trgovac kožom i kasnije novčar. Odmah po doseljenju Židova u Karlovac, postalo je jasno “da ni Cincari, ni Grci, ni Srbi nisu uspjeli trgovati tako dobro kao Židovi.” Taj talent za trgovinu bio je presudan za kvalitetu života kako samih Židova, tako i Karlovčana.

Karlovac je bio najtolerantniji grad za prihvat Židova, od samog početka naseljavanja, i to mu je donijelo gospodarski, a time i kulturni napredak. Zahvaljujući suživotu i međusobnom razumijevanju, Karlovac je postao trgovački i kulturni centar, u kojem je kulturni život bio na visini velikih europskih gradova.

Povijest Židova u Karlovcu počinje njihovim naseljavanjem krajem 18.st. i osnivanjem karlovačke izrealitičke bogoštovne općine 26. 12. 1852. g. To je period kad se Židovi naseljavaju po cijeloj Europi, nakon Edikta o toleranciji donešenog 1781.

Prvi židovski hram nalazio se u privatnoj kući u Florijanskoj ulici (danas Draškovićeva ulica), a gradnja sinagoge započeta je kupnjom parcele u Šebetićevoj ulici 1870. g. Svečano otvorenje i posvećenje sinagoge održano je već slijedeće godine. Sagrađena je u stilu neorenesanse i neogotike, s pet rozeta na pročelju kao simbolom Petoknjižja. Sinagoga kao centar židovske zajednice nije bila samo u službi vjere, već je služila i kao socijalna institucija za sve građane Karlovca. Bila je u funkciji 70 godina, a srušena je 1959. g.

Matične knjige navode da je 1905.g. u Karlovcu živjelo 320 Židova, 1930.g. 400, drugi svj. rat preživjelo je njih 39, a na zadnjem popisu stanovništva 2001.g. bilo ih je 4.

Teško je nabrojati sve uspješne Židove u Karlovcu,a još teže njihove uspjehe u gradu. Židovski talent za prilagodbu i nos za unosan posao,te želja samih Karlovčana kao velikih lokalpatriota,i na kraju zajedničko znanje i umijeće, dovelo je do toga da je Karlovac postao željeni grad. Uspoređujući današnje stanje u gospodarstvu i kulturi, sa škrneclom na glavi tvrdim, da smo u to davno doba bili u Europi, ako ne i ispred,ali smo se putem negdje zagubili... Imali smo tvornice i obrte svih profila proizvodnje,dosege u kulturi i uslužne djelatnosti na svjetskom nivou,pa čak i javnu kuću u vlasništvu Adolfa Rozentala, što se danas smatra najvećim dosegom liberalne demokracije. Današnji broj uspješnih poduzeća i obrta, sveden je na mizerne brojke, u usporedbi sa zlatnim dobom i tadašnjih 40-tak industrija, oko 200 trgovačkih radnji, preko 460 obrta...(podaci iz Almanaha grada Karlovca 1933.g.).

Karlovac se danas ne može pohvaliti brojnom židovskom populacijom, ostali su samo potomci tih nekad slavnih Karlovčana, i mnoge zgrade vrhunske arhitekture koje ponosno pokazujemo turistima.

Ako je povijest učiteljica života, trebalo bi se osvrnuti i iz povijesne lekcije židovskog naroda u Karlovcu naučiti na koji se način može postati pravim Karlovčanom. Volimo mudrovati oko suživota, koegzistencije i sličnih pojmova, i kao da ponavljamo ispit nakon trajne amnezije. A sve smo to već uspješno odradili pred jedno stoljeće. Židovi su primjer uspješne asimilacije u društvo i trebali bi biti primjer svim današnjim vjerskim, nacionalnim i kulturološkim manjinama. Biti građaninom grada znači prihvatiti grad, voljeti ga i napraviti sve što se može za njegov napredak.