BANIJA

 

Do 1. siječnja 1903. g. bila je zasebna općina, odvojena od Karlovca, kao i Švarča s Rakovcem. Pregovori oko pripojenja Banije Karlovcu, trajali su više od 20 godina.

Nakon konačnog formalnog pripojenja ovih općina, Karlovac postaje treći najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

 

Naziv Banija dolazi od statusa kojeg je imala, jer je tim područjem gospodario hrvatski ban, za razliku od područja Karlovca s desne obale Kupe koje je pripadalo Vojnoj krajini.

 

Banija kakvu danas poznajemo, nastala je u periodu oko 1700. g. gradnjom kuća uz obalu Kupe s jedne i druge strane mosta, i uzdužnom linijom uz cestu.

 

Uz ove podatke o materijalnoj povijesti, ne smije se zaboraviti da je Banija imala mnogo više od toga, a to su ljudi. Tu su živjela tri akademika: Josip Vaništa, Milan Ratković i Marijan Matković, doktor Gajo Petrović, skladatelj Rudolf Taclik, ljekarnik Gustav Modrušan, sokolaš Vladimir Bogović, i slikari Franjo Koren, Ivan Stošić - Štuco i Ljudevit Šestić.