120 GODINA ZORIN DOMA I 60 GODINA DRAMSKOG STUDIJA

 

IZLOŽBA REALIZIRANA U SURADNJI S:

-          tekst: ANDREA ŠTALCAR FURAČ – www.ka-urbani.com

-          povijesni plakati: DINKO NESKUSIL – www.kafotka.net

-          fotografije predstava: IGOR ČEPURKOVSKI

LIKOVNI POSTAV IZLOŽBE:

-          MORANA ROŽMAN

POVIJESNI EKSPONATI I SLIKE:

-          udruga PAVILJON KATZLER – paviljon-katzler.hr

ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst

 

ZORIN DOM

(izvadak iz Spomen knjige povodom 50. godišnjice Prvog hrvatskog pjevačkog društva „Zora“ u Karlovcu, tisak iz 1910. g.)

...I 1892. bude po graditelju Gjuri Carnelutti-u podignut veličanstven spomenik ljubavi i zanosa naših patriotičkih karlovčana, ponos i dika društva i pjevača „Zore“, bude dignut „Zorin-dom“. Jedna slava, jedno oduševljenje narodno! Kod posvete, koju 1893. obavi na Duhove 21. svibnja velečasni g. domaći župnik Hegedić Vjekoslav uz krasan i zanosan govor, održaše se i svečanosti: koncerti, pučka zabava na kupalištu, pa glavna skupština pjevačkog saveza. – Pjevalo se tu skupno: „Himna k otvorenju Zorin-doma“, koju i opet sklada „Zori“ vazda toplo prikloni naš veliki maestro Ivan pl. Zajc; „Živila Hrvatska“ i „Lijepa naša domovina“. I „Zorin-dom je sagrađen, „Zori“ učinjen dostojan hram i spomenik snage njezine, a oduševljenje danomice raste, društvo se snaži i jača, karlovčani pokazuju veliki interes napretku „Zore“.

 

KAZALIŠTE U KARLOVCU

(izvadak iz knjige Grad Karlovac opisan i orisan, R. Strohal)

 

Godine 1892. pristupilo se ozbiljno k gradnji „Zorin-doma“ i gradnja bi povjerena graditelju Đuri Carnelutti-u za 37.000 forinti. Dne 1. svibnja 1892. bio je položen svečanim načinom temeljni kamen. Trošak za izgradnju „Zorin-doma“ prekoračio je znatno pogođenu svotu, ter je prekoračio i svotu od 60.000 forinti.

„Zorin-dom“ bi otvoren 27. studenog 1892. svečanim načinom. Na ovu svečanost bila su pozvana sva pjevačka hrv. društva i prijatelji „Zore“.

Zgrada „Zorin-doma“ zadovoljava današnje prilike karlovačke u svakom pogledu. Društvo „Zora“ napreduje svakim danom bolje pod vrlim svojim predsjednikom Vilimom Reinerom. Nema svečanosti javne u Karlovcu, kod koje ona ne bi prisustvovala i koje ne bi  ona uveličala. 

 

„Sgrada ima krasno pročelje s podignutim nadkrovljem na kojemu stoje znakovi glasbe, pjesme i umjetnosti, a na vrhu smještena je motka za trobojnicu. Iza ulaza prostran je hodnik, a desno od ulaza velika je blagavaona, dočim su lievo garderobe i družtvene sobe. U prvom katu nalaze se prostorije, u kojoj će se po obćoj želji preseliti „Narodna čitaonica“, najstarija u cieloj Hrvatskoj.

Ciela srednja povisito izgrađena glavna zgrada zaprema dvoranu i pozornicu. Visoka i krasna dvorana bit će izkićena raznim ukrasima i uljenom bojom oslikana, a stalna je pozornica uređena i snabdjevena svime, što pozornica treba kao i liepim slikarijama, dočim je zastor vrlo ukusno i vješto slikao K. V. Hudec.

Nasuprot pozorišta smješteno je šest loža. Pomenutoj glavnoj sgradi lievo naprama šetalištu u nešto nižoj visini krova smještene su prostorije družtva: pjevaona, pušiona, pisarna i arhiv te stan za podvornika; a prostorije te imadu svoj posebni ulaz s lieva šetalištu. Simetrično s tim prostorijama diže se desno naspram novoj djevojačkoj školi, također posebnim ulazom velika dvorana za gostionicu i druge prostorije. Pod pozornicom nalaze se pivnice i stanovi za podvorničko osoblje, stroj za električno svjetlo, kojim će cieli „Zorin dom“ razsvjetljen biti i druge potrebite prostorije.“

 ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst  ilustracija uz tekst

GRADSKO KAZALIŠTE JE TEMELJ URBANOSTI GRADA

autor: Andrea Štalcar Furač

 

Dramski studio Zorin doma u Karlovcu slavi 60 godina rada i postojanja. Predstavom "Na tri kralja" Williama Shakespearea , u režiji proslavljene  Karlovčanke Sanje Hrnjak,  obilježava se ova iznimna obljetnica karlovačke kazališne i kulturne povijesti.

Važno je naglasiti kako, osim 60. obljetnice Dramskog studija, u studenom ove godine obilježavamo i 120 godina djelovanja Gradskog kazališta Zorin dom.

Još iz doba Stare Grčke, a kasnije i Rima, datira pojam kazališta kao simbola ljudske kreativnosti, kulture predstavljanja i načina izražavanja. Kazalište je nastalo u staroj Grčkoj, iz rituala koji su se održavali u čast boga Dioniza. U 5. stoljeću prije Krista takve kazališne izvedbe poprimaju u Ateni svoj organizirani oblik i postaju takmičenja. U općem preuzimanju grčke i helenističke kulture, Rim preuzima i kazalište. Grčka djela se prevode i adaptiraju na latinski jezik, a i scena doživljava promjene. Ona postaje pozornica-podij, a arhitektonski se povezuje s gledalištem te postaju homogeni objekt. Kad grad ima kazalište, onda ono postaje centar kulture, okosnica događanja i potvrda urbanosti svih vremena. Dramski studio Zorin doma uspio je, usprkos mnogim nedaćama i pritiscima, održati standard karlovačkog kazališnog života na slavu onih koji ga vode i u njemu djeluju, kao i grada i građana Karlovca. U vremenu u kojem pojam vrijednovanja kvalitete rada i uspjeha opasno dolazi u pitanje, ovo je prava blagodat.

Te daske koje život znače, kako se pojam kazališta i glumca popularno opisuje, doista dočarava taj neprekidni vijek trajanja iz davnih grčkih vremena, iz kulture koja je bila prva smjernica onog što danas nazivamo europskom kulturom. Stoga i ne mora čuditi da kazališna skupina jednog grada, bila ona profesionalna ili amaterska, upravo svojim postojanjem dokazuje sve ono što je čovjek tisućljećima stvarao. Što dramska i baletna skupina znače Karlovcu? Isto ono što su značili Staroj Grčkoj i Rimu. Dokaz da imamo grad u punom smislu riječi. Gradovi u svijetu svoju kazališnu zgradu s ponosom pokazuju kao kolijevku kulture, kulturnu znamenitost, biser gradskog postojanja.

 

TKO JE TKO U DRAMSKOM STUDIJU KROZ DESETLJEĆA

U Dramskom studiju su prve glumačke korake ostvarili brojni hrvatski umjetnici: Georgi Paro, Ljubica Jović, Vladimir Puhalo, Danko Ljuština, Zrinka Cvitešić, Marinko Leš, Robert Plemić, Pjer Meničanin, Danijel Radečić, Dunja Fajdić, Tvrtko Štajcer, Karlo Mrkša, Peđa Gvozdić, Davorin Beršinić, Nikica Jakšić, Smiljka Kozomarić-Mraović, Nada Danojević, Branko Đurđević, Franjo Farkaš.

Naravno da ne možemo zaboraviti brojne redatelje, scenografe, kostimografe, koreografe, dramske glumce i glazbene suradnike, koji su kao vanjski suradnici sudjelovali u stvaranju predstava Dramskog studija, kao što su npr. Zvjezdana Ladika, Aleksandar Augustinčić, Ljubica Wagner, Arsen Dedić, Alfi Kabiljo, Antun Kraljević, Ratko Pogačić, Alen Bjelinski, Desanka Virant, Otika Fišer, Zlatko Crnković, Ljudevit Galic, Slavica Jukić, Zlata Pecotić, Tomislav Stojković, Ivica Šimić i još mnoga imena, koja su nenamjerno izostavljena.

Današnji Dramski studio preživio je smjenu generacije i to kako u pogledu umjetničkog vodstva, tako i samih članova. Sada radimo u težim uvjetima, raspolažemo s manje financijskih sredstava, tako da se rade skromnije predstave, ali ne manje kvalitetne, jer se financijski nedostaci kompenziraju ogromnim entuzijazmom i trudom svih sudionika. Rezultat toga je veliki interes publike i mladih za upis u Dramski studio.

Od 1952. godine do danas, sjećanja na one koji nisu s nama i dalje žive, a oni koji danas čine Dramski studio, trude se da pozornica i gledalište uvijek budu puni ljubavi. Tako su dočekali i 60. rođendan koji je u ovom trnutku kao jasan pokazatelj vrijednosti kontinuiteta rada i stvaranja itekakva karlovačka prednost. Ipak se isplati, rekli bi oni koji žele i znaju!