Sapuni koje predstavljamo neka vam budu desert za duh i tijelo, napravljeni u duhu starih vremena dok su luksuzni prirodni sapuni, kao i sapuni iz bakine kuhinje bili normalna stvar.
Kreator sapuna je dr sc Stribor Marković, fitoaromaterapeut:
"Sapun pred vama je u potpunosti ručni rad, gotovo unikatni primjerak jer je rađen u iznimno malim serijama od točno 2x12 sapuna. Odabrali smo broj 12 jer je to sveti broj kršćanstva i mnogih drugih religija i navodno vodi ravno u nebo. U ovaj sapun utkano je puno znanja i ljubavi – čarobna formula za sve što radimo dobro. U znanje smo utkali najmodernije spoznaje i proučavanje tradicije. Svaku seriju pomno ispitujemo, pazeći da se dobro pjeni, da je povoljnog pH (kiselosti) za kožu i da je sapun stabilan. A ljubav – koja industrija može raditi s toliko ljubavi? Zato i oblik malog srca, da se sjetite koliko smo ljubavi uložili u svaki, baš svaki sapun.
25.1.2012.
U ovo božićno vrijeme u crkvama i domovima diljem svijeta uređuju se jaslice koje najneposrednije ukazuju na smisao slavljenja Božića, blagdana koji nadilazi sve ideologije i rase.
Jaslice su pobožne inscenacije motiva Kristova rođenja i predstavljaju različita svjedočanstva vjere i duhovnosti te povijesna iskustva kršćanstva u svijetu. Neke su primjer klasičnog prizora Svete noći, neke imaju znatan odmak prema kulturi naroda iz kojeg dolaze.
Izrađuju se od najrazličitijih materijala: gipsa, gline, drveta, slame, stakla, papira, plastike, a izrađuju ih pučki, često nevješti majstori ili umjetnici. Svi nastoje na što prisniji način opisati Isusovo rođenje.
11.12.2011.
Drugi rođendanski bal za 432. rođendan grada Karlovca u organizaciji Promenada kluba, održan je 13. 07. 2011. na Trgu bana Jelačića. Neizmjerno nam je zadovoljstvo bilo sudjelovanje u stvaranju "antimilenijske" fotografije. Mozaik fotografija autora Branka Rožmana predstavljamo ovdje, a fotografije možete kupiti u Foto studiju Vanja u Grabriku:
- format A5 (148 x 210 mm) - 25,00 kn
- format A4 (210 x 297 mm) - 35,00 kn
14.7.2011.
Rječnik karlovačkog urbanog plemena nije profesionalna visokostručna leksikografska građa, već je više asocijativno-terapeutsko-nostalgični podsjetnik na Karlovac kojeg pamtimo, na generacije koje su odrasle na germanizmima, kasnije razvile i svoj sleng kao govor ulice, a danas se bore s anglicizmima. Mnoge starinske riječi polako već briše zaborav, ali većinu još upotrebljavamo u govoru, a da toga uopće nismo svjesni.
Skupljajući riječi za ovaj rječnik svi su sudionici zdušno prekapali svoje memorijske kartice djetinjstva, vizualizirali svoje rodne kuće i nabrajali stvari i namještaj, prekapali po cvjetnim vrtovima sjećanja, rastavljali automobile na dijelove, kuhali i pekli kolače po mirisnim kuhinjama, igrali se po starim dvorištima, naradili se na raznim poslovima i s raznim alatima, družili se raznim ljudima i prošli cijeli grad u potrazi za omiljenim mjestima gdje se još uvijek skriva šašavi nasmijani duh zaboravljenog djetinjstva.
15.3.2011.
Što je to što od pamtivjeka tjera ljude na istraživanja?
Po definiciji istraživanje se opisuje kao aktivan, ustrajan i sustavan proces proučavanja s ciljem otkrivanja, tumačenja i pojašnjavanja činjenica. Ovo intelektualno proučavanje provodi se s ciljem stvaranja višeg znanja o događajima, ponašanju, te primjenjivim teorijama i zakonima.
Kada se toj želji za otkrivanjem novoga, doda još i ekspedicionistički put u nepoznato, shvatit ćemo kako nam i od same pomisli na to, naglo poraste adrenalin. Imati cilj pred sobom i krenuti u istraživački pohod – projekt je to koji će svakom od nas odnijeti dosta novaca, vremena i živaca, ali donijeti malo slave, malo novih spoznaja i malo osmijeha za bolju budućnost. Zato se u takve projekte upuštaju samo oni najuporniji, hrabri i pomalo ludi.
Danas, imati u svome gradu ljude spremne na pothvate, doista je blagoslov. Kronični nedostatak energičnih odgovornih ljudi, priča je za sebe. A CEIK-ovci su pokazali da ih još ima. Istraživanjem povijesti braće Seljan otkrili su svima da je ovaj grad sposoban za nove ideje i novu budućnost.
15.3.2011.
Nezaobilazni dio svečanih blagdanskih stolova čak i u domovima siromašnih, ali i u vrijeme oskudice, su slastice. Mašta u njihovoj pripremi je neiscrpna. Mada slastice uglavnom vezujemo uz svečane prigode, one su postale dio svakodnevnice.
Ljudi su oduvijek uživali u slasticama. Najprije od prvog voća pokiupljenog s tla ili meda iz saća divljih pčela. Već najstariji povijesni izvori bilježe slastice koje su se od rane antike do danas konzumirale na kraju jela ili rjeđe između dva obroka. Konzumiranje slastica značajnije se počelo širiti tek u renesansi. Jedan od glavnih sastojaka slastica šećer, onaj proizveden od šećerne trske, kojeg su križari donijeli iz Sirije, nekad se prodavao samo u ljekarnama kao „slatka sol“.
11.1.2011.
- 1 od 7
- ››